Kazuo Išiguro je rođen 8. novembra 1954.
godine u Nagasakiju. Njegova porodica se preselila u Ujedinjeno Kraljevstvo
kada je imao pet godina. Diplomirao je engleski jezik i filozofiju na
Univerzitetu u Kentu. Od kada je objavio svoj prvi roman “Bledi pogled na brda”
1982. bavi se samo pisanjem. Teme kojima se najčešće bavi u svojim delima su
uspomene, vreme i samoobmana. Ovo je naročito primetno u njegovom
najpoznatijem romanu “Ostaci dana” koji je objavljen 1989. godine, kada je
dobio nagradu Man Buker. Radnju romana pripoveda batler Stivens, prisećajući se
svoje profesije i izazova u radu za engleskog plemića lorda Darlingtona, koji
je bio naklonjen nacistima, dok istovremeno govori o svom specifičnom odnosu sa
koleginiciom gospođom Kenton. Objavio je sedam romana, od kojih je
poslednji “Zakopani džin” iz 2015, koji govori o putovanju starijeg para kroz
arhaične engleske predele. U svojoj kasnijoj fazi stvaralaštva, Išiguro počinje
da inkorporira elemente naučne fantastike i distopije u svoja dela. Pored
romana, bavi se i pisanjem kratkih priča i scenarija.
Kao i svake godine, na on-line kladionicama,
vodeće pozicije zauzeli su Kenijac Ngugi va Tiongo i Haruki Murakami, a
ove godine visoko je kotirana i Margaret Atvud, pogotovo posle veoma uspešne
serije “Sluškinjina priča”, snimljene po njenom istoimenom romanu iz
1985.
Iako se podrazumeva da je dobijanje ove
nagrade velika počast, uz koju dolazi i velikodušna suma od 8 miliona švedskih
kruna (oko milion američkih dolara), lista onih kojima je Švedska akademija
odbila da da nagradu podjednako je impresivan kao i lista dobitnika te nagrade.
Među renomiranim predlagačima za dobijanje
nagrade su članovi Švedske akademija, profesori književnosti i/ili jezika sa
mnogih univerziteta i koledža, kao i prethodni dobitnici Nobelove nagrade za
književnosti. Prema statutu Nobelovog komiteta, imena kandidata za ovu nagradu
smeju biti otkrivena tek nakon 50 godina od dodele nagrade kandidatu.
O izboru laureata odlučuje saziv od 18
članova Švedske akademije i svi moraju da budu Šveđani, a biraju se tajnim
glasanjem i titutlu akademika imaju do kraja života. Dobitnik nagrade mora da
dobije više od polovine glasova, a u proseku stigne oko 350 prijava svake
godine.
Inače, sam Nobelov komitet, slanjem pozivnih
pisama svake godine u septemru, imenuje kvalifikovane pojedince i institucije
(bude poslato između 600 i 700 ovakvih pisama) koji predlažu kandidate. Februar
naredne godine je krajnji rok do kojeg se nominacije moraju poslati. Zabrana na
otkrivanje imena tih pojedinaca i institucija postoji i traje isto koliko i
zabrana objavljivanja nominovanih – 50 godina. Prosečan broj godina dobitnika i
dobitnica Nobelove nagrade je 65; najmlađi je bio Radjard Kipling sa 42 (1907),
a najstarija Doris Lesing sa 88 (2007). Nobelovu nagradu za književnost do sada
niko nije dobio dva puta, a odbili su je Žan Pol Sartr 1964. i Boris Pasternak
1958. godine.
Izvor: Glif
Коментари
Постави коментар